23.06.2010

POČECI MARATONA LAĐA      VIŠE O LAĐI     PRAVILNIK MARATONA

REZULTATI      NOĆ LAĐARA     MARATON LAĐA

Počeci Neretvanskog maratona lađa

U ovim krajevima dok nije bilo cesta ili su bile ritke glavno prevozno sredstvo je bila lađa, trupa i kenjac. Lađa je bila izvor većine dobara jer se bez nje nije moglo prevesti ni ljudi ni veći teret sa jednog kraja vodene površine na drugi. Zahvaljujući njoj ljudi su imali mogućnost komunikacije sa ostatkom svita. U usporedbi sa sadašnjošću lađa je bila autobus i kamion zajedno, trupa je osobni automobil dok je kenjac traktor i terensko vozilo.

Izgradnjom cesta i željeznice te modernih brodica sva ova naša starinska prevozna sredstva su počela padati u zaborav i ostajali su još jedino u sjećanju naših starijih žitelja. Kenjci su skoro, ako ne i u potpunosti bestragom nestali iz naših života. Trupa (tradicionalno drvena) još uvijek se može naći, ali i nju je sve više plastika gurala u zaborav. Lađa je ostalo vrlo malo jer više nije bilo potrebe za tom vrstom plovila. Danas postoje brodice od plastike koje su mnogo jeftinije i manje zahtjevne pri održavanju te im je pogon na motor a ne na vesla kao nekad. Dobar dio lađa je prepravljen (krmeni dio) tako da bi i one mogle biti pogonjene vanbrotskim motorima, ali ni to nije pomoglo da se naša prelijepa lađa zadrži na površini vode već ih je lagano i sigurno počeo pokrivat krović i mulj.

Spletom okolnosti Miljenko Glasnović iz Opuzena uz pomoć Pave Jerkovića, vlasnika restorana "Vila Neretva" te još par entuzijasta krenuli su u avanturu zvanu "očuvanja neretvanske lađe od zaborava". Prvi maraton je zakazan za 13. rujna 1998. godine u sklopu obilježavanja 7. godišnjice akcije Hrvatske vojske "Zelena tabla Mala Bara". Na maraton su se prijavili najodvažniji iz cijele doline Neretve i okolnih mjesta te osnovali 18 ekipa. Svi žitelji doline i šire okoline su izišli na Neretvu da bi ispratili te odvažne momke i odali im priznanje za odvažnost i hrabrost, jer ipak trebalo je odveslati punom snagom 22,5 km dugu stazu. Kad se zapjenila Neretva uz jeku bubnjeva iz lađa, na startu ispod mosta u Metkoviću probudili su se duhovi starih neretljanskih gusara i ponovo uzburkali krv svih prisutnih.

Ta uzburkana krv neretljanskih gusara i poznati dalmatinski dišpet prouzročili su da je sljedećih godina broj učesnićkih ekipa drastično rastao te da su se one iste stare lađe koje je već odavno pokrio mulj počele izvlačit iz zaborava i na svjetlu dana. Rukama poznatih neretvanskih "meštara od lađe i trupe" počele su se popravljati i pripremati za sljedeći maraton. Zbog velike potražnje za lađama a i zbog onog istog prkosa i želje da se pobjedi u zadnje vrijeme su se počele gradit i nove lađe.

Javilo se nešto što je teško objasnit riječima. Pojavio se rivalitet u tolikoj mjeri da već od početka ljetnih dana kada počinju pripreme ekipa i lađa za maraton cijela mjesta ne razgovaraju jedni sa drugim već se šalju špijuni u izviđanja i osmatranja protivnika. Što se više bliži dan utrke to se situacija više zaoštrava. Na sam dan maratona pucaju sve obiteljske, kumske i prijateljske veze te se objavljuju ratovi između mjesta koja učestvuju u maratonu.

Prestižnu nagradu "Štit Kneza Domagoja" i pristojnu novčanu nagradu želi ponijeti svaki lađar ali samo najboljim i najizdržljivijim to uspijeva poći za veslom.

Danas maraton prelazi granice Hrvatske pa tako imamo prijave ekipa iz Hrvatske dijaspore diljem svijeta. Gledanost i posječenost maratona je respektabilna, po nekim procjenama uživo ga gleda oko 60.000 gledatelja. Usprkos tome da je to jedinstvena utrka u svijetu još uvijek turističke zajednice i mediji ne posvećuju dovoljno pažnje u predstavljanju i organiziranju utrke i svega oko nje. Tako se dešavaju i propusti u organizaciji samog maratona i popratnih zbivanja. Ima nekih indicija da će se i ti problemi skoro riješiti.

Usprkos svemu rečenom ova avantura je urodila nezapamćenim uspjehom, te je postala prava atrakcija za sve turiste i posjetitelje, a za učesnike je i dalje jedan od najtežih ispita spretnosti te fizičke i psihičke pripremljenosti koji se ne može doživjeti na nijednoj vodi do Neretvanskoj.

Cilj je postignut – NERETVANSKA LAĐA JE SPAŠENA OD ZABORAVA!

Web meštar

Djelovi lađe i opreme

Dijelovi lađe i opreme su:

• kolumba ili kobilica nalazi se na samom dnu lađe, visine je 15 cm i okovana je okovom od željeza;

• karine su dva nastavka na vrhovima zaoštreni te se nadovezuju na kolumbu prema provi i krmi;

• bande se sastoje od više dasaka i ovalno se suzuju prema kolumbi a priljubljuju se na karine:

• lukoć ili rebro je dobio ime po svom obliku – sliči tupom luku od 130 stupnjeva,  ima ih 23 i rade se od dva dijela, učvršćuju se na kolumbu;

• kenjčići ili samotvorci su pet prvih lukoća s prove i krme a rade se iz jednog komada, ukupno ih ima 10, učvršćuju se na karine;

• škaram ili ručka za veslo se nalazi sa lijeve i desne strane između 7 i 8 te 2 i 3 lukoća a ima ih 4, na njega se veže parić, ukoliko se ne koriste izvade se iz škaramica;

• škaramica je uporište za škaram i nalazi se između dva lukoća;

• tresa je poprečno drvo kod škaramice;

• centa ide okolo lađe sa unutarnje strane povrh lukoća ili je urezana u iste, ima ih dvije – sa svake strane po jedna;

• štrop je krug od konopa a služi za učvršćivanje vesla:

• parić ili veslo dužine 4 metra  a sastoji se od držalice i palice, ima ih 4-5 u lađi;

• igla je komad željeza za koji se pričvršćuje sinđir, ima ih dvije, po jedna na provi i krmi;

• sinđir ili lanac služi za privezivanje lađe za kopno;

• stolac se nalazi u sredini ili prvoj polovici lađe i uglavljen je na lukoće, to je ravna daska sa rupom za jambor;

• jambor ili jarbol se zataknut kroz stolac u ležište na luhoću a služi za jedrenje, lancanje. Visok je 4-5 metara i na njega ide idro ili zastava;

• idro ili jedro služi za jedrenje, slično je pelješkom jedru;

• retanja ili konop služi za podizanje jedra preko žabe te učvršćivanje jambora (vezanje za krmu) prilikom lancanja ili jedrenja za krmenu centu;

• žaba ili kolotura služi za podizanje jedra;

• škota je uže ili konop kojim se privezuje idro za centu;

• lantina je duža motka na koje je nategnuto jedro;

• bižonjini su konopi za smanjivanje – kraćenje idra;

• lancana je konop kojim se lanca (vuče) lađa;

• skala je daska koja se upotrebljava kao mostić za prijelaz sa lađe na kopno;

• šešula je posebno napravljena posuda za izbacivanje vode iz lađe.

Skica Neretvanske Lađe

Prednji dio lađe zove se prova, a zadnji krma. Narančastom bojom označena je kobilica, trupa ili kolumba. Zeleno su karine koje se uzdižu pod kutom, od kobilice do prove i krme, sve do vrha. Žuto je držač jarbola.

Bočni izgled lađe (iscrtano su lukoći)

Prova i krma lađe moraju biti izdignute od bokova lađe

Kostur lađe čine lukoći. Natjecateljska lađa mora ih imati 23. Prvih 5 lukoća od prove i zadnjih 5 prema krmi su kenjčići i moraju biti od jednog komada drveta (cijeli luk), dok ostali mogu biti od dva dijela.

Presjek sprijeda

Ljubičastom bojom su označeni držači nogu. Podebljana crna boja je oplata lađe a bijeli prostor između oplate, zajedno sa tankom crnom crtom je lukoć. Na dnu je narančasta kobilica. Iznad daske za jarbol nalazi se centa, daska koja ide od prove do krme (s obje strane lađe) po samom vrhu ruba lađe, tvoreći ravninu sa vrhovima lukoća i oplatom.

Upotreba lađe

Lađa služi za prijevoz svih vrata tereta te prijevoz ljudi i stoke a koristi se tokom cijele godine.

U prošlosti u lađi se rađalo, ženilo, lovilo, ribarilo, ratovalo i umiralo. Bila je osnova za preživljavanje u surovim i nemilosrdnim uvjetima života na našem području. Iznajmljivanje lađe se naplaćivalo u visine težačke dnevnice.

Lađa može prevoziti do 35 ljudi ili tereta do 35 metričkih centi. Prevozi se i morem ali samo kad je na moru bonaca. Velike terete lađa može prevoziti zahvaljujući velikim bokovima i razvračenosti strana.

Gradnja lađe

Lađa se gradi tokom cijele godine na otvorenom i natkritom mjestu. Za gradnju lađe upotrebljava se lučevina iako je najbolje drvo Ariš za koje se pamti da se dovozilo iz Senjske Rike. Za lukoće je najbolje drvo murva – dud ali se koristi i česmina. Kolumba i karine se izrađuju od murve – crna murva je najbolja i to samo centralni (crveni) dio debla zato što je trajniji.

Kad je lađa sagrađena onda se koča (premazivanje izvana i iznutra katramon). 10–15 kg katrama se kuha u limenoj bačvi dok ne pređe u tekuće stanje. Onda se končaje – maže sa cca. 1m dugim štapom na čijem je jednom kraju privezana jutena maža – vreća.

Prije porinuća lađe bio je običaj razbiti bocu prošeka u znak blagoslova lađe.

Vijek trajanja lađe ukoliko je građena od dobrog drveta je cca. 100 godina. Tome ide u prilog da su je ljudi zbog njene vrijednosti bolje čuvali.

Dimenzije lađe

Obično su rađene kao velika i mala lađa. Ovisno o tome za koje je potrebe korištena i o financijskoj mogućnosti naručitelja. Ovdje ću navesti jedan primjer velike lađe.

U dnu je duga od 3,40–4,10 metara dok su u vrhu oko 8 metara. Širina u sredini 3,10-3,40 metara. Sa strane je visoka 0,80–1,50 metara (mala lađa 60–70 cm). Gaz bez opterećenja je oko 25 cm. Karina je dužine 1,60 m.

Plovidba

Osnovni način plovidbe je veslanje. Kad se vesla u vjetar, uz rijeku ili je lađa opterećena težim teretom veslači sjede ili stoje leđima okrenuti provi – pramcu lađe. Ukoliko se ide uz rijeku bio je običaj da se i lanca – poteže sa obale (u dolini Neterve taj dio posla – lancanje bio je predodređen za ženski dio populacije iako bi i muškarci ponekad "dali ruke"). Prilikom lancanja jedan kraj lancane – konopa bi se vezao za vrh jambora a drugi bi vukli ljudi na obali. Kad bi plovili niz rijeku onda se timunilo veslom provučenim kroz škrop na krmi a znalo se i parićat – sličan način veslanja kao u talijanskih gondola. Ako se željelo ići brže ili se plovilo niz vjetar znalo se veslat tako da prvi veslač bude okrenut leđima provi, dok bi ostali gledali licem prema provi.

UDRUGA LAĐARA NERETVE

PRAVILNIK

"MARATON LAĐA-NERETVA"

Članak 1.

   Maraton lađa je kulturno-sportska manifestacija (natjecanje) jedinstvena u svijetu koja se vesla u tradicionalnoj neretvanskoj lađi od Metkovića, Kule Norinske, Krvavca, Opuzena, Komina, Banje, Šarić Struge, Rogotina, Čeveljuše, Stabline do Ploča u dužini od 22580 metara, koju organizira Udruga Lađara Neretve uz DN Županiju te gradove i općine doline Neretve (u daljnjem tekstu Organizator).

Članak 2.

   Maraton lađa se po tradiciji održava  drugu subotu u mjesecu kolovozu.

Članak 3.

   Pravo sudjelovanja na Maraton lađa imaju svi hrvatski i strani državljani.

Članak 4.

    Maraton se vesla isključivo u tradicionalnoj Neretvanskoj drvenoj (ne plastificiranoj) lađi. Osim stolca za zastavu, na lađi je dozvoljeno postavljanje crnog podupirača od jedne daske za noge veslača, pomagalo za parić i crni kušin za sjedenje veslača. Na lađi nisu dozvoljen nikakva druga pomagala.

Članak 5.

   Lađa mora biti «končana» tj. premazana bitumenom.

Članak 6.

    U lađi se vesla isključivo s 10 (deset) veslača i to drvenim veslima za male trupe, jednim timunjerom (kormilarom) s parićem koji nije kraći od 3,80 metara i jednim bubnjarom (ukupno 12).

   Za vrijeme natjecanja posada (bubnjar i kormilar) smiju mijenjati mjesta sa veslačima, ali u vodi ne smije biti više od 10 vesla i parić. U protivnom ekipa će biti diskvalificirana. Dozvoljeno je u lađi imati i rezervna vesla. Maksimalan broj izmjena veslača je 6 (šest).

   Izmjene se vrše isključivo u Opuzenu  na posebno određenom mjestu. Lađa koja nastavi vožnju s viškom ili manjkom članova posade biti će diskvalificirana. Ekipa koja ne vrši izmjenu posade obvezna je proći između rive u Opuzenu i plutače (bove) koja se nalazi 30 metara od rive.

Članak 7.

    Na lađi se mora nalaziti jarbol visine 3,50 metra, promjera 4 centimetra. Na jarbolu starih lađa se vije zastava ekipe dimenzija 80x160 centimetara. Na zastavi ekipe nalazi se samo njeno ime logo znaka i mjesto iz kojeg je ekipa. Ispod te zastave je manja zastava organizatora 30x60 cm sa natjecateljskim brojem ekipe.  Na jarbolu novih lađa između ovih zastava nalazi se i zastava sponzora lađe dimenzije 60x120 cm. Organizator se obvezuje da svakoj novoj ekipi izradi zastavu po dostavljenom logotipu iste ekipe.

Članak 8.

    Zastava na jarbolu svake lađe koja se natječe mora se vijati sve vrijeme od stara do cilja. U slučaju da ekipa ne poštuje ovo pravilo, kažnjava se dodavanjem 10 minuta na svoje vrijeme pri utvrđivanju konačnog redoslijeda.

Članak 9.

    Svaka ekipa vesla u svojoj propisnoj lađi. Ekipa može prijaviti samo jednu  lađu za natjecanje. Prijava je do Četvrtka,  dva dana prije održavanja maratona u Metkoviću do 17 sati. Istog dana od 17 sati izabrano Povjerenstvo za očuvanje Neretvanske lađe će pregledati i označiti sve lađe, odnosno dati odobrenja da ista može sudjelovati na maratonu. Lađe ekipa su pod nadzorom i može ih biti točno onoliko koliko ekipa vesla na Maratonu. Ekipa koja ne doveze svoju lađu odnosno ne bude imala od komisije odobrenu lađu neće moći sudjelovati na tekućem maratonu.

Članak 10.

    U Srijedu tri dana prije održavanja Maratona u Opuzenu s početkom u 19 sati na poziciji od starog mosta do brane održati će se brzinska utrka za startne pozicije na maratonu. Ova utrka je obvezna za sve ekipe sudionice, a  vesla se u lađi sa veslima  koje osigurava organizator (bubanj donos svaka ekipa za sebe). Bubnjar obvezno bubnja u toku brzinske utrke u protivnom ekipa nema plasman. Utrka se vesla oko dvije bove. Prilikom starta krma lađe mora dodirivati cijev. Vesla se isključivo sjedeći, isto kao i maraton. Prvo veslaju debitanti (izvlače se ždrijebom), poslije njih obrnutim redoslijedom prema rezultatu postignutom na zadnjem maratonu. Posljednji veslaju pobjednici zadnjeg maratonu.

Članak 11.

   Na startu Maratona bubnjar je obvezan bubnjati do izlaska iz luke Metković i na ulasku u more do cilja u Pločama.

Članak 12.

   Svaka ekipa do 1. kolovoza mora predati organizatoru prijavu od najviše 25 (dvadeset i pet) imena s matičnim brojem (JMBG) i preslikom osobnih isprava svih članova. Sastavni dio prijave je i potvrda o uplati kotizacije od 2.000,00 (dvije tisuće) kuna na žiro račun Udruge lađara Neretve.

Članak 13.

     Organizator će provjeriti ispravnost prijava. Ekipa koja ne dostavi valjanu prijavu neće moći sudjelovati na maratonu.

Članak 14.

   Ekipa po redoslijedu preuzima lađu organizatora i istu vozi. Ako ekipa ne želi preuzeti novu lađu gubi pravo sudjelovanja na Maratonu.

Članak 15.

    Natjecateljske ekipe tijekom maratona moraju se ponašati sportski i bez namjernog ometanja drugih takmičara tijekom vožnje ili pretjecanja. Nepoštivanjem ovih odredbi po sudačkim ocjenama rangira ekipu za jedno mjesto niže od osvojenog.

Članak 16.

   Svaki nasrtaj bilo kojeg člana ekipe na bilo koju službenu osobu za vrijeme mjerenja lađa, startnih utrka ili maratona, povlači za sobom diskvalifikaciju cijele njegove ekipe.

Članak 17.

   Sudačka ekipa će pratiti Maraton. Glavni sudac donosi konačnu odluku u slučaju spornih situacija. Svaka ekipa delegira po jednog člana za suca na maratonu.

Članak 18.

    Na dan održavanja maratona do 14.30 sati sve ekipe moraju biti u Metkoviću. U 15 sati je postrojavanje svih ekipa ispred hotela "Narona" onim redoslijedom kakav je određen za start. Mimohod ekipa je po protokolu domaćina .

 Članak 19.

    U prostorijama hotela «Narona» u 16 sati sastanak je svih kapetana ekipa. U 16,30 sati ekipe moraju biti spremne da po pozivu zauzmu startne pozicije ispod mosta. Start maratona je u 17 sati, a cilj je u Pločama ispred hotela "Bebić".

Članak 20.

    Pravo žalbe na eventualne nepravilnosti Organizatoru ima pravo podnijeti svaka natjecateljska ekipa odmah po dolasku na cilj u Pločama. Uz žalbu mora se pored dokaza  položiti i kaucija od 1000,00 kn koja se u slučaju pozitivnog rješenja prigovora vraća istome. Organizator je dužan  žalbu riješiti odmah a najdalje do početka proglašenja službenog redoslijeda svih ekipa.

Članak 21.

   Po završetku utrke i rješenju po eventualnim žalbama, u blizini hotela Ploče organizator će po protokolu proglasiti pobjednika i dodijeliti nagrade, nakon toga je zabavni program.

Članak 22.

   Organizator osigurava tri prve nagrade i to:

1.nagrada:  20.000,oo kuna

2.nagrada:  10.000,oo kuna

3.nagrada:  5.000,oo kuna

   Osigurava i:

Pehar za Fair play

Svim ekipama plaketu za sudjelovanje na Maratonu lađa.

Pobjednici dobivaju veliki prijelazni štit, mali štit u trajno vlasništvo i zlatne medalje.

Drugo plasirana ekipa dobiva mali štit i srebrene medalje.

Treće plasirana ekipa dobiva mali štit i brončane medalje.

Članak 23.

   Organizator osigurava  bonus nagradu od 25.000,00 kuna za Prvaka Maratona ukoliko isti organizira «Noć Prvaka», koji mora osigurati mjesta svim ekipama Maratona. Pored financijske pomoći Organizator će pomoći domaćinu i u ostalim potrebama pri organizaciji.

Članak 24.

   Pratnja Maratona brodovima i brodicama je samo uz odobrenje i po uputama Organizatora, a pod kontrolom Lučke kapetanije i Pomorske policije.

Članak 25.

   Na 10. Maratonu koji će se organizirati 2007.godine, sve lađe sudionice morati će biti izrađene od organizatora. Ukupan broj novih lađa koje će se izraditi je 33.

Članak 26.

Nove lađe imaju ove karakteristike:

Članak 27.

    Veslo s kojim se vozi maraton je karakteristično neretvansko veslo s kojim se vozi tradicionalna neretvanska trupa.

Članak 28.

    Svaka nova ekipa koja želi sudjelovati u radu organizacije tekućeg Maratona,  mora odmah uplatiti iznos kotizacije na žiro-račun Udruge Lađara Neretve.

Članak 29.

   Ovaj Pravilnik može se izmijeniti po nekim točkama u tekućoj godini na prijedlog Upravnog Odbora Udruge uz  suglasnost  Organizacijskog Odbora Maratona.

Članak 30.

   Organizacijski Odbor Maratona je sastavljen od Predsjednika, Predsjednika Udruge Lađara Neretve , direktora Maratona, gradonačelnika gradova Metkovića, Opuzena i Ploča, načelnika općina Donje Neretve, predsjednika Turističkih Zajednica gradova i tri predstavnika Udruge Lađara Neretve. Pridruženi članovi su načelnici policije, pomorske policije i lučke kapetanije, te glavni sudac maratona i pojedinci potrebni pri organizaciji. Predsjednika Organizacijskog Odbora predlaže Upravni Odbor Udruge, a to je po pravilu osoba koja najviše doprinese ili se pretpostavlja da može pridonijeti ovom Maratonu. Mandat predsjedniku traje do njegove pismene ostavke ili na prijedlog Upravnog odbora o njegovoj smjeni koju prihvaća ili odbacuje Organizacijski Odbor.   

O selu | Aktivnosti | Obavijesti | Plokarska udruga | Turistička ponuda | Oglasi | Wallpapers | Foto Galerija | Linkoteka | Statistika | Web meštar

Copyright 2002. Juhi
Zadnja izmjena: 29. srpanj 2009